Pregled kože i vidljivih sluznica obavlja se uz pomoć lupe, a po potrebi se radi mikrobiološka analiza kože i sluznica i dermoskopski pregled.
U ordinaciji možete dobiti dijagnostiku i terapiju:
Infekcije kože: bakterijske (impetigo, folikulitisi), virusne (herpes simpleks, herpes zoster, virusne bradavice, moluske), parazitarne (svrab, pedikuloza) i gljivične infekcije (tinea i kandidijaza).
Alergijska oboljenja: urtikarija, ekcemi, atopijski dermatitis, seboroični dermatitis.
Akne, rozaceja i druge dermatoze lica.
Psorijaza: konvencionalna i biološka terapija. Hidradenitis suppurativa.
Autoimune bolesti: lupus, pemfigus, pemfigoid, dermatomiozitis.
Venska insuficijencija i hronične rane.
Mladeži.
Benigni tumori kože: seboroične bradavice, fibromi, ciste.
Maligni tumori kože: aktinične keratoze, bazocelularni karcinom, spinocelularni karcinom, melanom.
Pregledi noktiju
Promjene na noktima ogledaju se promjenom boje, zadebljanja i površine nokta.
Veliki broj kožnih bolesti praćen je promjenama na noktima, najčešće šaka, koje prethode ili se javljaju zajedno s promjenama na koži.
Karakteristične promjene na noktima mogu olakšati dijagnostiku, iako kao jedini nalaz ne mogu biti dokaz kožne bolesti.
U ordinaciji možete uraditi dermoskopski pregled noktiju i mikološku obradu noktiju kojom se iz strugotina nokta mikroskopskim pregledom nastoji otkriti gljivična infekcija i odrediti odgovarajuća terapija.
Pregledi vlasišta
Bolesti vlasišta mogu se javiti samostalno ili u sklopu dermatoloških bolesti poput psorijaze, lihena, lupusa i infektivnih bolesti kože (bakterijske i gljivične infekcije).
Poremećaji rasta dlake obuhvataju alopeciju ili ćelavost koja može biti postepena i trajna (androgena alopecija) ili može zahvatiti manja, okrugla područja (žarišta) vlasišta (alopecija areata).
U dijagnostici bolesti vlasišta koristimo trihodermatoskopiju s ciljem procjene reverzibilnost poremećaja i mikološku pretragu ukoliko postoji sumnja na gljivičnu infekciju ili seboroični dermatitis.
Pregled dermatoskopom
Dermatoskopija (dermoskopija, epiluminiscentna mikroskopija) je savremena i neinvazivna dijagnostička metoda koja služi za prikazivanje niza struktura u koži koje inače nisu dostupne golom oku, a koje su ključne za razlikovanje pigmentiranih i nepigmentiranih promjena, praćenja mladeža i rano dijagnosticiranje melanoma.
Pregled se izvodi uz pomoć dermatoskopa, instrumenta koji povećava vidno polje i omogućava dublji pregled pigmentiranih promjena, čime se maligne promjene mogu otkriti još u ranoj fazi, kada se često ne vide nikakve kliničke promjene.
Ovom metodom možemo posmatrati i druge dermatoze, ali i alopecije (ispadanje kose) i promjene na noktima.
Metoda je jednostavna i bezbolna.
Kada se trebate javiti na dermoskopski pregled?
Ako primijetite:
- nove pigmentacije
- promjene već postojećih pigmentacija poput rasta, tamnije boje, pojave bolnosti, krvarenja ili ispadanja dlaka
- Ako imate:
- svijetlu put i veći broj mladeža
- istoriju opekotina od sunca u djetinjstvu
- istoriju melanoma u obitelji
- hroničnu izloženost UV zračenju (profesionalno ili hobi)
Biopsija kože i patohistološka dijagnoza
U nekim slučajevima, kada klinički pregled nije dovoljan za postavljanje tačne dijagnoze i donošenja odluke o odgovarajućoj terapiji, neophodno je uraditi biopsiju kože i bioptirani uzorak poslati na patohistološku analizu.
Ovaj hirurški postupak se izvodi uz pomoć punch tehnike kojom se uzima vrlo mali uzorak promijenjene, oboljele kože pacijenta. Postupak je bezbolan jer se izvodi u lokalnoj anesteziji.
Mikološki pregled kože, sluznica, kose i noktiju
Mikološku analizu izvodimo u slučaju sumnje na gljivičnu infekciju kože, sluznica, vlasišta ili noktiju. Uzimanje preparata je jednostavno, a čini ga bris kod sumnje na kvasničnu infekciju ili strugotine za dokazivanje dermatofitne infekcije. Nakon određenog bojenja, preparat se posmatra pod mikroskopom i nalaz se očitava odmah.
Mikroskopski pregled kože na parazite
Mikroskopski pregled kože na parazite izvodi se u formi celofanskog otiska kože. To je jednostavna metoda, korisna u dijagnosticiranju grinja kako bi se izbjegla pogrešna dijagnoza i odredile najbolje mogućnosti liječenja. Najčešća grinja je Demodex folliculorum. Može se naći i na zdravoj koži, ali je učestalija na koži ljudi koji boluju od rozaceje (posebno papulopustularne forme), a u nekim slučajevima perioralnog dermatitisa.
Radiotalasna hirurgija
Radiotalasna hirurgija je moderna metoda koja za destrukciju ciljanog tkiva koristi radiotalase visoke frekvencije (najčešće 4 MHz). Budući da elektroda kojom se izvodi zahvat nije zagrijana, oštećenje okolnog tkiva je minimalno što dovodi do dobrih estetskih rezultata i kraćeg vremena oporavka.
Postupak je jednostavan i bezbolan, jer se izvodi u lokalnoj anesteziji, u obliku kreme ili injekcije pod kožu. Nakon uklanjanja formira se tanka krasta koja nakon nekoliko dana otpadne bez stvaranja ožiljka.
Indikacije za radiotalasnu hirurgiju su:
- Fibromi (dobroćudne izrasline)
- Virusne bradavice (verrucae vulgares)
- Spolne bradavice (kondilomi)
- Dermalni nevusi (bezbojni mladeži iznad nivoa kože)
- Seboroičke keratoze (staračke bradavice)
- Aktiničke keratoze (prekanceroze kože)
- Moluske (vrsta bradvica kod djece)
- Manji hemangiomi (dobroćudni tumori krvnih sudova)
- Površni bazocelularni karcinomi (maligni tumor kože)
- Telangiektazije (proširene kapilare lica)